Magnezij je esencijalni
sastojak gotovo svih stanica tijela. Njegov glavni zadatak je aktiviranje
većine enzima važnih za odvijanje metabolizma. Magnezij je važan za kontrakciju
mišića i prijenosa podražaja od živca na mišić. Budući da sudjeluje u gotovo 300
enzimskih reakcija u organizmu, njegov dovoljan unos je esencijalan za zdravlje
i dobro osjećanje.
Današnja hrana međutim često
ne pruža dovoljne količine magnezija, pa se preporučena dnevna količina od
300-400 mg magnezija mora nadopunjavati.
Svakodnevna nadopuna
magnezijem može pomoći kod:
smetnji u radu srca i smetnji cirkulacije
glavobolja i migrena
slabe koncentracije i osjećaja pritiska u
glavi
živčane razdražljivosti i poremećaja
spavanja
grčeva i mišićne napetosti
Magnezij je od posebne
koristi za:
srčane bolesnike i hipertoničare
osobe oboljele od šećerne bolesti
trudnice i dojilje
športaše tijekom treninga
rekonvalescente
osobe izložene velikim psihičkim i fizičkim
naporima
U čovjeku prosječne konstitucije
nalazi se manje od 30 grama magnezija. Ipak i ta mala količina nužna je za
brojne funkcije organizma. Zalihe magnezija u većine ljudi nisu dovoljne,
uglavnom zbog toga što se pretežno jede prerađena hrana, koja ga sadrži vrlo
malo. Te se zalihe u razdobljima stresa brzo troše, a smanjuju se i pri nekim
bolestima, uz uzimanje određenih lijekova te pri intenzivnoj fizičkoj
aktivnosti.
Zato je za održavanje
zdravlja često potrebno uzimati dodatke prehrani s magnezijem. Oni sadrže
različite izvore tog minerala: magnezijev acetat. magnezijev karbonat,
magnezijev citrat, magnezijev oksid ili magnezijev sulfat.
Kako djeluje magnezij
PREVENCIJA: Novija
istraživanja potvrđuju da je magnezij koristan u sprečavanju i liječenju
bolesti srca. Pokazalo se, naime, da je smrtnost od srčanog udara manja u
područjima s tvrdom vodom, koja je bogata magnezijem. Neki znanstvenici čak
govore o tome da bi se smrtnost od infarkta smanjila za 19% kad bi svi ljudi
pili tvrdu vodu. Čini se da magnezij snižava krvni tlak te pomaže u oporavku od
srčanog udara tako što usporava stvaranje krvnih ugrušaka, širi arterije i
stabilizira potencijalno opasne poremećaje ritma rada srca.
Početni rezultati nekih
istraživanja upućuju na to da bi primjeren unos magnezija mogao pomoći u sprečavanju
nastanka šećerne bolesti tipa II. Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins
određivali su razinu magnezija u više od 1200 ljudi koji nisu imali dijabetes,
a zatim nakon šest godina gledali kod kojih se ljudi ta bolest razvila.
Pokazalo se da su ispitanici s najnižim početnim vrijednostima magnezija imali
za 94% veću vjerojatnost obolijevanja od šećerne bolesti u usporedbi s onima
čija je razina magnezija bila najviša. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi
se potvrdilo može li magnezij spriječiti pojavna te bolesti.
DODATNI KORISNI UČINCI: Magnezij opušta mišiće pa može biti koristan kod
sportskih ozljeda, kroničnog umora i fibromijalgije. Čini se i da ublažava PMS
i menstruacijske grčeve te da može povećati mineralnu gustoću kostiju u žena
nakon menopauze.
Osim toga, magnezij proširuje
dišne putove, što je i te kako korisno kod astme i bronhitisa. Zasad nema
suglasnosti oko uloge magnezija u sprečavanju ili liječenju migrene, no jedno
istraživanje govori o tome da bi taj mineral mogao pojačati djelovanje
sumatriptana, lijeka koji se često upotrebljava kod migrene.
Koliko je magnezija potrebno
Preporučena dnevna doza
magnezija za muškarce jest 300 mg, a za žene 270 mg. Adolescenticama i u svrhu
sprečavanja ili liječenja bolesti preporučuju se više doze (300 mg).
AKO GA UZIMATE PREMALO: Čak i
blag manjak može povećati rizik nastanka bolesti srca ili dijabetesa. Teški
manjak može prouzročiti nepravilan rad srca, umor, grčeve u mišićima,
razdražljivost, nervozu i zbunjenost.
AKO GA UZIMATE PREVIŠE:
Magnezij može izazvati mučninu i proljev. Ako organizam ne uspije izbaciti
preveliku količinu tog minerala, mogu se pojaviti slabost mišića, ravnodušnost,
zbunjenost i otežano disanje.
Velike doze snižavaju krvni
tlak pa se može pojaviti vrtoglavica. Ipak predoziranje je magnezijem rijetko
jer je povećani unos ovoga minerala praćen smanjenom apsorpcijom, a eventualni
višak bubrezi lako sklanjaju.
Kako se uzima magnezij
DOZIRANJE:
Za sprečavanje bolesti srca: Uzimajte 300 mg na dan. Kod poremećaja ritma rada
srca, astme i oporavka od bolesti srca: Dnevna za iznosi 300 mg.
Kod kroničnog umora: Dva puta
na dan uzmite 150 mg (po mogućnosti) inezijeva citrata.
Kod šećerne bolesti i
povišenoga krvnog tlaka: Uzima se 300 mg na dan.
SMJERNICE ZA UPORABU: Apsorpcija je magnezija najbolja kad se uzima s
hranom. Ako dobijete proljev, smanjite dozu ili pokušajte magnezijevim
glukonatom, koji je blaži za probavu.
Ostali izvori magnezija
Dobri su izvori magnezija
cjelovite žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće i
školjke.
VAŽNO: Ljudi
koji pate od bolesti bubrega trebaju se prije početka uzimanja dodataka
prehrani s magnezijem savjetovati s liječnikom.
Magnezij spada u skupinu
“bitnih minerala” i životno je važan sastojak tjelesnih stanica. Glavna mu je
uloga aktivacija brojnih enzima uključenih u stvaranje energije tijela. Osobito
je važan za rad srca, kontrakciju mišića i zdravlje živčanog sustava. Magnezij
također sudjeluje u mineralizaciji kostiju te je neophodan za zdravlje i
vitalnost organizma.
Današnja znanja potvrđuju
korisnu ulogu magnezija kod srčanih bolesnika, visokog krvnog tlaka,
ateroskleroze, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira,
prevencije migrene i glavobolja, trudnoće i dojenja, poremećaja spavanja,
bavljenja sportom, opstipacije (zatvora) i žgaravice.
Magnezija može nedostajati
zbog mnogo razloga poput povećanih potreba tijekom rasta i razvoja, trudnoće
ili izloženosti stresu, a do povećanih gubitaka može doći zbog povraćanja,
proljeva ili bubrežnih bolesti. Razlog može biti i nedovoljan unos, prekomjerno
znojenje i bolesti probavnog sustava. Gubitak magnezija može biti posljedica sportske
aktivnosti te uzimanja nekih lijekova, od kojih su na prvome mjestu diuretici i
laksativi.
Svaki dan hranom moramo
unositi 375 mg magnezija jer se ne stvara u tijelu, a u današnjoj prehrani,
zbog visokog udjela prerađenih šećera, bijelog kruha, bijelog brašna, alkohola
i sl., magnezij se pojačano “troši”. Stoga se manjak magnezija javlja kod
velikog broja ljudi.
Nedostatak magnezija može se
očitovati grčevima i slabošću u mišićima, poremećajem rada srca, živčanom
razdražljivošću, glavoboljom, migrenom i pritiskom u glavi.
